Utjecaj ekrana na osjetljivi dječji mozak

Uređaji koji u trenu pružaju zabavu, igru, vesele boje i smiješne zvukove dakako su nešto najprivlačnije što postoji za djecu. I u današnjem modernom dobu nemoguće je te uređaje ne primijetiti, osim ukoliko se pojedinci odluče da i sami od njih apstiniraju. U većini slučajeva, televizija, tableti, računala, laptopi i pametni telefoni nalaze se svugdje po kući. Edukativni programi često su i dobri jer pomažu djeci u usvajanju novih stvari. No, iako umornim roditeljima ponekad čarobna spravica izgleda kao spas, dijete mora naučiti razlikovati stvarni i virtualni svijet.

 

Zabrinjavajuće studije

U posljednje vrijeme brojne su studije došle do sličnoga otkrića koje je dosta zabrinjavajuće – u prosjeku kod djece izložene elektroničkim medijima dolazi do odgođenog razvoja mentalnih sposobnosti. Kada se jako malo dijete, dakle do treće godine života, previše igra s uređajima koji imaju ekrane, upravo oni stopiraju razvoj dječjeg mozga. On se tad uči koncentrirati, komunicirati i prepoznati ponašanja kod drugih ljudi, za što mu treba stimulacija od okoline i interakcija sa stvarnim ljudima i situacijama. Uređaji pružaju prečace do rješenja, pa su tako crtići privlačniji od priča jer njihov mozak priču tek mora preoblikovati u slike kako bi im bila zanimljiva.

Prednji moždani režanj razvija se u ranome djetinjstvu i zadužen je za shvaćanje i odgonetanje društvenih odnosa. Zahvaljujući njemu, možemo shvaćati neverbalnu komunikaciju poput tona glasa i izraza lica. On pomaže u suosjećanju s drugim ljudima. A za razvoj ovog dijela mozga potrebna je interakcija s okolinom, odnosi sa stvarnim ljudima, jer će se inače otupiti.

Nakon što dijete napuni dvije godine, može mu se dozvoliti ograničeno vrijeme za pametnim telefonom ili drugim ekranom jer će na taj način uspjeti razviti recimo koordinaciju, reflekse i povećati vokabular. No, to sve treba biti umjereno i nikako na štetu međuljudskih odnosa i aktivnosti u stvarnom svijetu.